E Evropaki Unija našti te pokinel o košto e nejednakostar palal COVID-19.
Sar i EU pregovorinel jek plan vašo ekonomikano oporavipen katar e COVID-19 kriza, amare ekonomije našti te dozvolin peske aver xasardo thaj nefer dekada, ande savi nesave Evropljania ka xasaren but majbut sar avera.
O vakjaripen kaj sas ičera, 18. maj, katar i nemački kancelarka Merkel thaj o francusko prezident Macron, palal o keripen jekhe 500 milijardi evrengo planosi vašo oporavipen, si lačho semnako samo te sa e manuša ovena jekh fer šansa, averčhane sar ando anglutno “oporavipen”.
Ande e deš berša palal i finansijsko kriza katar 2008, i EU thaj e nacionalne vlade bilačhe upravisardine o oporavipen, thaj gova barjardas i nejednakost maškar e manuša, sar sikavel jek reporto katar i Evropsko investiciono banka. Ande sa i EU, khonik našti majbut te patil katar i nejednakost sar e Roma. Thaj, dikhlindoj i baripena thaj struktura e romane populacijako ande jek puranikani Evropa, ekonomikane xasarimata katar gova si but bare te bi len ignorisarde.
Te e Roma živisardine ande jek phuv ande EU, bi te ginavel pes e Roma ande kandidat phuva, godija phuv bi sas la šeš milioni manuša — majbari sar Danska vaj Finska, vaj aver deš članice. Pašal o broj, i ternipena e romane populacijaki kerel la još majvažno.
Na primer, ande Ungarska, o broj e romane čhavenengo telal 15 berša si trin džikaj štar droma majbaro sar o broj e ne-Romenengo ande gova beršengo grupo. Ande Rumunija, e čhave telal 15 berša — i nevi generacija kaj ka džal ando marketo e bućako — keren skoro 40 procenti katar sa i romani populacija, a maškar i generalno populacija samo 15 procenti.
Nasuprot godoleske, i opšto demografija e bućakere marketoski ande Evropa si bilačhi. Dži 2025, i potreba vaši bući ka počminel te avel majbari sar i ponuda e bućakere manušengi ande phuva sar Bugarska, Češka Republika, Nemačka, Ungarska thaj Slovačka, palal jek studija katar o Bečko instituto vaši međunarodno ekonomikani studija.
Ande jek istorijsko blinko e jakhenengo, Eurostat projektuinel kaj dži 2050 i populacija ande bućakere berša ka teljarel pe oko 10 procenti ande sa i EU, a ande Centralno thaj Istočno Evropa ka teljarel pe 30 procenti. I EU thaj e nacionalne vlade trubun te investirinen ande Roma na zato kaj gova si stvar milosrđako vaj žalipnako, nego zato kaj gova si ando ekonomikano intereso savorengo, posebno ando intereso e ekonomikane avutnipasko e EU-ko.
Sikavde lekcije
I EU thaj lake članice sas informisarde palal i potreba te investirinen ande Roma odmah palal i finansijsko kriza katar 2008. Tada o Svetsko banka reportisardas kaj i nejednakost savi e Roma doživinen kerenel bare ekonomikane xasarimata: na primer, beršutne produktivitetoske xasarimata katar 526 milioni evra ande Bugarska dži 887 milioni evra ande Rumunija, thaj beršutne fiskalne xasarimata katar 202 milioni evra ande Rumunija dži 370 milioni evra ande Bugarska.
Ali ekstremno desničarske politike iskoristisardine o holi kaj phuterdilo palal i kriza katar 2008 thaj čhivde antiromane kampanje. Avera politike alosarde te ignorisaren akala činjenice. Sar rezultat, on čhivde finansijska xasarimata upral sa pire građania, thaj i situacija e Romenđi geli katar bilačhi dži majbilačhi — majbilačhi sar vašo bilo savo aver grupo.
Ande najbarvalo kontinento po phuv, 80 procenti e Romenengo živinen telal e nacionalno granica vašo riziko katar čororipen, palal jek studija katar 2016 katar i EU Agencija vaša fundamentalne čačipena. Na but promenisajlo od tad. Oko 30 procenti živinen ande khera bi pajeso iz slavina, thaj svako trito romano čhavo živinel ande kher kaj neko dželo te sovel bokhalo bar jekhvar ando agorutno čhon.
O broj e romane čhavenengo ande segregisardo thaj bilačho obrazovanje barjilo vaša paš — katar 10 procenti dži 15 procenti — maškar 2011 thaj 2016. Palal i logika e Svetsko bankaki, gova značinel kaj o barjipen e nejednakostako vaši Roma ando agorutno dekada još majbut barjardas e ekonomikane xasarimata Evropljake.
Sar i COVID-19 kriza još trajinel thaj e mere vašo zaključavanje još si ande snaga, e Roma si ande but majbilačhi situacija sar bilo savo aver grupo, palal jek nevo reporto katar o Open Society Roma Initiatives Office. Fizičko distanciripen si majpharo ande prenatrpane zajednice, a moravipe e vastengo si nemoguće bi pristupo dži paji.
Mere vašo obrazovanje katar duripe šaj te mukhen majbut sar paš e romane čhavenengo avri katar škola, thaj verovatno ka anen dži barjipen e već bare stopako e napuštanja školako. Romane bućarne thaj preduzetnikia, save si but majverovatno sar avera te keren bući savi našti te kerel pes katar kher — ande neformalno ekonomija, ande fizički phari thaj tikne plateki bući, vaj ande umetnost thaj kultura — našti te oven uključime ande akanašnje mere vaši kriza.
Ando akava konteksto, e alosarimata save e političke lideria e EU-ko keren akana palal o oporavipen ka keren baro farako. Ekstremno desničaria thaj autoritarne populistia ka alosaren, sar uvek, te koristinen e Romen sar žrtveno jarco vašo dobivanje glasova, dok aver politike šaj opet te alosaren te ignorisaren ekonomikano značaj e Romenengo thaj i nejednakost savi on patin.
Sar dikhlam ando anglutno xasardo dekada, akala alosarimata našti te anen pozitivne rezultati — ni vaši Roma, ni vaši EU thaj lake članice. Ekonomikane, gasave alosarimata ka anen samo majbut xasarimata ande but potrebne javne prihodi. Politički, on ka anen interetnička thaj društvena konflikta save zorjaren e ekstremna desnica thaj autoritarne manušen save kamen još majbut te destabilizirinena i EU. Gova našti te dozvolisardol.
Jek nevo drom
Ohrabrujav okolen save odlučinena palal o EU oporavipen te alosaren te investirinen ande Roma, populacija savi, širom Evropa, si terni, živi, višejezična, kreativna, izdržljiva thaj prilagodljiva. Ando kratko roko, okola save sas len bući thaj biznisi anglal i COVID-19 kriza ka trubun podrška te irinen pes ki bući thaj te uđen palem ande marketia.
Ando srednjo roko, romane preduzetnikia ka trubun kreditne garancije thaj investicije vašo keripen neve bućengo, a amare bućarne ka trubun stručno obuka te odgovorinen pe potrebe e bućakere marketoske. Investicije ando tržišno thaj tehnološki usmerisardo obrazovanje va amare čhave thaj terne ka den dugoročne ekonomikane koristi vaši EU.
E grantia thaj zajmovi dine e nacionalne vladenge vašo oporavipen trubun te uključinen akala mere, a i Evropsko komisija thaj lake finansijske institucije — na primer, i Evropsko investiciono banka — trubun te len lenge dopuna kroz transnacionalne programia. On trubun te len odgovornost vaši nesave katar akala mere thaj te dopunin e mere e nacionalne vladenge, direktno ciljindoj foruria, gradi thaj okruzia kaj si majbaro procento e Romenengo.
Jek baro izazov savi i EU thaj e nacionalne vlade trubun te rešinen si te den podrška e neformalno ekonomijake, kaj e Roma si but droma majbut zastupime sar avera, kroz mere sar akala:
• Te zaštitin manušen save si pogodime katar privremeno xasaripen prihodo, posebno ciljindoj neformalne preduzetniken thaj ranjive bućarnen: ulične prodavcen, neformalne reciklatore, bućarnen ande zabavni parkovia, dnevne radniken, muzikanten, umetniken thaj aver bućarnen ande zabava.
• Te den podrška manušenge save si samozaposlena vaj aktivna ande neformalno sektoro, stimulisindoj mikrofinansijske institucije te den zajmovi ande ranjive zajednice. Na primer, te kerel pes garancijsko fundo vašo stimulisanje investicijengo ande biznisi save si ando vlasništvo društvenih grupa save si ando riziko katar čororipen vaj trpin isključivanje.
• Te keren šeme podrške vaši biznisi save den bući ranjive manušenge. Na primer, bar 30 procenti katar sa e javne buća finansisarde katar i Evropsko Unija trubun te realizuinen tikne thaj mikro-preduzeća save zapošljavin manušen katar ranjive zajednice.
• Te investirinen ande programia vašo sikavipen neve veštinengo e Romenge thaj aver ranjive grupenge, dendō tržišno usmerisardo stručno obrazovanje te keren len majotpornime vaši buduće pretnje, sar so si automatizacija thaj veštačko inteligencija.
• Te koristinen integrisane finansijske intervencije: finansijska pismenost, kombinacija povratnih thaj nepovratnih finansija, thaj pojačane mikrofinansijske intervencije fokusirime pe pomoć vašo zapošljavanje thaj keripen bućengo, sar thaj podrška vašo samostalno kherutno gradipen kroz mikrozajmovi.
Akala thaj avera inovativne rešenja, ipak, si moguće samo te evropske lideria ovena dosta hrabre, mudre thaj državničke te brinen vaše sa e građania. Lideria trubun te haljoven kaj investiranje ande sposobnosti e Romenge šaj te pomožinel e EU thaj sa lake građanenge te oporaven pes katar javne deficiti feripnasko, prihodengo thaj stabilnostako.