Save rezultatija dija e romani politika dži akana?
Akaja analiza si kerdi kombinacijasa različite metodengo. O prvo kotor analizako kerdo si pomoću metoda analiza sadržajako, kote koristisajle izveštajura međunarodne organizacijengo palo romane politike save sprovodisajle po teritorija e Republikaki Srbijaki taro 2005. berš dži adadives. Ajse pokušisardam te uokvirinas tema, ponudindoj zvanične zaključkura save si izvedime andar dugogodišnja praksa praćenjaski thaj izveštavimaski palo romane politike thaj politike prema romane zajednica.
O dujto kotor analizako sastojil pes andar podaci dobindime upitnikosa. O upitniko koristil kombinacija otvorene thaj zatvorene pitanjengo, a usmerime si po romani zajednica, ali i po opšta javnost. O opšto ciljo upitnikosko si ispitivanje javno mišljenjasko pe tema romane politikengo thaj percepcija efektengo romane politikengo po romani zajednica.
O upitniko sar ciljna grupa lel opšta javnost, vodindoj računo palo geografsko, polno, nacionalno thaj rodno pripadnost, sar i palo stepen obrazovanjako. Posebne ciljura upitnikoske odnosinen pes po dobijanje podataka palo: efektija romane politikake po posebno definisime prioritetne oblasti; politička volja te rešinen pes problemura romane zajednicake; percepcija biračko teloski palo stavura političke partijengo prema romane zajednica; nedostatkura romane političko pokreteske, sar i predlozi za lesko poboljšanje. Pomoću akale analizasa pokušisa te izvedinas zaključkura thaj te das odgovorura po ključno pitanje akale temake: save rezultatija dija e romani politika dži akana?
Duj „Dekade e Romengo“
Masovne političke promene ande Evropa taro krajo 1980-e beršengo dži 2000. berš uticajisarde i po romano političko pokreto, savo ande odova periodo ande Srbija proizvedisarda čak 7 političke partije. Ando nevo milenijumo akava trendo nastavinisajlo, pa osnovisajle još 12 romane političke stranke, so izazvisarda fragmentacija e romane biračko teloski.
Ubrzo palo demokratske promene, ando 2002. berš, romani zajednica dobijil status nacionalne manjina ande Republika Srbija, a civilno sektoro ubrzano razvijil pes telal pokroviteljstvo e EU thaj međunarodne organizacijengo. Donesime si razne strategije, preporuke, planura e EU thaj javne fondurengo save isi len ciljo te poboljšinen položaj e Romengo thaj Romnjengo.
Dokumentura
Politička participacija thaj reprezentacija e Romengi javlja pes ande preporuke e vladake thaj transnacionalne organizacijengo — Evropska Unija (EU), Organizacija za evropsko bezbednost thaj saradnja (OEBS) thaj Saveto e Evropako (CoE) — ali ande praksa ando baro mero ačhol neispunjime. Ande generalno izjava e Savetesi e Evropako taro 2002. berš, palo politička participacija thaj predstavljanje e Romengo ande Preporuka 1557, preporučil pes e zemljenge članicenge te uključinen e Romen ande sa nivoja procesengo donošenja odlukengo save tičinena pes lenđe poboljšimasko položaja thaj uslovengo, odnosno te poboljšinen pes političke uslovura za romani zajednica.
Dikhindoj pharo položaj e Romengo, save najbut živinen po prostoro centralne thaj jugoistočne Evropako, po inicijativa e Svetsko bankako, Fonda za otvoreno društvo thaj Evropska komisija, periodo taro 2005. dži 2015. berš proglasisajlo Dekada e Romengo. Dekada e Romengo predstavljil razvojno programo savo sas ciljesa te doprinesil majbrzo poboljšimase socijalno-ekonomskog statusa romane populacijako thaj ciknjarimase lake čororipasko.
Potpisnice akale sporazumoske sas Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora thaj Makedonija, sar i Srbija, savi ando 2008. berš sas predsedavajući them Dekadako. Palo odova, po osnovo Zakonesko palo vlada, Vlada e Republikaki Srbijaki dija thaj usvojisarda Strategija za unapređenje položaja e Romengo ande Republika Srbija.
Palo pomenime strategija, ando marto 2016. berš usvojime si Strategija za socijalno uključivanje e Romengo thaj Romnjengo za periodo 2016–2025. berš, savi si revidirime ando februaro akale beršesko, sa vremensko važimasa taro 2022. dži 2030. berš.
Ciljo sa akale strateške dokumentengo si postavljanje osnova za unapređivanje položaja e Romengo ande Republika Srbija thaj ciknjarimasko razlikako maškar romani populacija thaj ostalo stanovništvo, sar i stvaranje osnova za identifikovanje thaj primena mere afirmativne akcijake, pre svega ande oblasti obrazovanja, sastipe, zapošljavanje thaj stanovanje.
Rezultatija thaj praćenje
Taro marto 2002. berš Evropska komisija redovno izveštava Saveto thaj Parlamento palo napredak e zemljengo regionosko Zapadno Balkan. Evropsko saveto ando 2012. berš odobrisarda Srbijake status kandidatsko themesko. Pregovorura palo pristupanje pokrenime si ando januaro 2014. berš. Analitičko pregled pravne tekovinenđo e EU — skrining proces — završime si ando marto 2015. berš. Sporazumo palo stabilizacija thaj pridruživanje (SSP) maškar Srbija thaj EU stupisarda po snaga ando septembro 2013. berš.
Sar status romane zajednicako predstavljil jekh andar nerešime pitanja save sputavinen Republika Srbija ando pristup e EU, ande izveštajura e Evropska komisijake, počev taro 2005. berš, šaj te dikhen pes simbolične pomakija palo obrazovanje thaj zdravstvo. Tačnije, Srbija si jekh andar vodeće ando regiono kote si čhavora romane nacionalnostake obuhvatime obrazovanjasa, obezbedime si stipendije srednjoškolcenge thaj studentenge po republičko thaj pokrajinsko nivo. Ali i dalje si baro odliv romane čhavorengo andar obrazovanje, posebno čhajengo.
Kerdine si pomakija palo ostvarivanje lične dokumentengo, ali i dalje nedovoljno. Saveto za implementacija e prvo dekadaki retko sastajisajlo. Kerdolas raseljavanje bespravne romane naseljengo, često po neodgovarajuće način, so dovodilas dži kršenje osnovne manušikane hakajengo.
Prema izveštajo taro 2015. berš, izveštajo savo prethodisil usvajanju neve strategijake, thaj prema zaključkura taro trito seminaro palo Roma, održime ando juno 2015. berš, zaključisajlo kaj si ostvarime lačho napredak palo evidencija građanengo, dok ande sa aver oblasti napredak sas sporo thaj nejednako.
Ando izveštajo taro 2018. berš navodil pes kaj si uspostavime telo za praćenje sprovođenja strategijake, ali odova telo isto retko sastajisajlo. Ističil pes kaj neformalno zapošljavanje i dalje si but zastupime, a e Roma si i dalje nedovoljno zastupime ande javna uprava. Što se tiče legalizacija romane naseljengo, odnosno uslovura stanovanja, akate apsolutno naj pomak, andar so već 5 berša ačhukerel pes donošenje Nacionalne strategijako za stanovanje ando skladu sa Zakono palo stanovanje taro 2016. berš.
Prema procenama uspešnosti sprovođenja programosko save kerde predstavnikura e Svetsko bankako, uprkos određenom napredkose ande oblasti školovanja, Srbija zaostaje ande realizacija Dekada e Romengo za aver zemljende ando regiono. Prema istim ocenama, Srbija sikavel nedostatak voljako te rešil problem e Romengo po održivo način.
Paš nebrojene obećanja, romano pitanje još uvek naj postalo sastavno kotor zvanične državne politike. Što se tiče prvo Dekada e Romengi, nesporno si kaj na dija određene rezultatija, stavo savese suprotstavisajle „zvanične“ predstavnikura e Romengo ando Sekretarijato za romani nacionalno strategija pri Ministarstvo za manušikane thaj manjinske hakaja, sar i čelnikura andar kancelarija Liga za Dekada e Romengo. Ipak, činjenica si kaj naj ni jekh precizno javno izveštajo palo ostvarime napredak ande Dekada e Romengo.
Te razmatrinas uključivanje e Romengo po nivo retorika e Vladaki thaj romane civilno društvako, opšto utisako si kaj palo Roma vakerel pes samo ando smisao projektengo thaj sporadične merengo, ali na ando smisao programengo thaj integrisane politike.
Što se tiče postojećo političko spektro, ov si reaktivno thaj situaciono karakterosko, bi jasne ideološke podelimasko. Ande ajso političko ambijento, stranke nacionalne manjinenđe si pe jekh rig žrtve „bare“ partijengo thaj lenđe izborno matematikako, savi si but često dikhavdi ande zakonura save regulisinen političke thaj izborne hakaja manjinenđe. Pe aver rig, političko položaj e Romengo thaj Romnjengo ande Srbija uslovime si nedovršime institucionalizacijasa političke zajednicako e Romengo thaj Romnjengo ande Srbija.
Po parlamentarne izborura ando 2007. berš imas kandidime duj romane liste, thaj svako andar lende uspesisarda te ostvaril pravo po jekh mandato ando skupštinsko saziv. Već sledeće berš, po parlamentarne izborura 2008. berš, učestvuisarde trin romane partije/liste, ali ni jekh na uspesisarda te obezbedil than ando tadašnjo saziv parlamentosko e Republikako Srbijako.
Palo odova, po sa naredne izborura dži adadives, na imas učestvovanje romane partijengo/listengo. Zato si evidentno kaj romano rukovodstvo doživljava majbari kriza nego ikad ande istorija političke emancipacijaki romane zajednicake. Ov si pasivno, bi mogućnost thaj uticaj po važne odluke save utičinen po Roma.
Nacionalno saveto romane nacionalne manjina, sar najviše predstavničko telo romane nacionalne manjina ande Republika Srbija, na uliva poverenje thaj podrška zajednicaki thaj na kerel apsolutno khanči so bi imalo ciljo suštinsko promena za Rome thaj Romnje.
Takođe, registrovime si oko 1.000 romane NVO save si nestabilne thaj isi len ograničime uticaj, uglavnom andar pengi nesposobnost te pomirinen pes sa pengere moralne thaj političke osnovenca, a te pritom adekvatno reaguinena po nevo političko konteksto.
Što se tiče krivično delo korupcijako tokom izborura, šaj te phenel pes kaj „kupovina glasova“ postanisajli opšta pojava ande Republika Srbija, kote političke partije najčešće targetirinen romani zajednica zahvaljujući lakero phari ekonomska situacija. Pe akava apsolutno na reaguil pes, iako odova predstavljil krivično delo savo samo dovodil dži ispoljavanje mržnje thaj netolerancija većinsko thaj aver narodengo prema Romengo thaj Romnjengo. Većinsko narodo okrivljuje e Romen za ajse nameštene izborne pobede, a suština si kaj za akava si krivo čitavo sistemi, savo po ajso način zloupotrebljil socijalno situacija najsiromašnijego thaj najranjivijego kotora stanovništvosko.
Analiza upitnikoski
Po upitniko odgovorine 190 ispitanikura. Najbut ispitanikura aven andar najbare forura ande Srbija: Beograd, Niš, Novi Sad, Kragujevac, Kruševac, Leskovac, Vranje thaj aver. Što se tiče starosna struktura, 21,8% ispitanikengo si ande kategorija taro 18 dži 30 berša, 71,8% ispitanikengo ande kategorija taro 31 dži 65 berša, 3,7% ispitanikengo upral 65 berša, thaj 3,1% ispitanikengo bi odgovoro.
Polna struktura, na žalost, na oslikava čačo stanje ando amaro društvo: 63,3% ispitanikengo sas muršengo pola, a samo 36,2% džuvljengo, dok 0,5% ispitanikengo izabrisarde opcija „Drugo“. Obrazovna struktura ispitanikengo dikhel pes ajse: 5,3% na završisarde osnovna škola, 20,2% si sa osnovna škola, 42% sa srednja škola thaj 32,4% visokoobrazovime. Taro ukupno broj ispitanikengo, 83,6% činena Roma thaj Romnje, a 16,4% aver.
Ando prvo pitanje iznesisardam nekobor tvrdnje, a po ispitanikura sas te složinen pes ili na sa amari tvrdnja. Takođe ponudisardam i odgovoro „na džanav“. Kana formirisardam tvrdnje, vodisardam računo palo ravnoteža maškar pozitivne thaj negativne tvrdnje, te bi o upitniko ovlas neutralno.
Prvo tvrdnja glasil: „Romani politika na del rezultatija za romani zajednica.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 111 ispitanikura, na složisajle 48, a odgovoro „na džanav“ dine 26 ispitanikura. Andar akava šaj te zaključinas kaj percepcija zajednicaki si kaj romani politika na dija rezultatija za romani zajednica.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Dujto tvrdnja glasil: „Romane politike unapredisarde položaj zajednicako ande posledne duj decenije.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 70 ispitanikura, na složisajle 72, a odgovoro „na džanav“ dine 37 ispitanikura. Po akava pitanje mišljenja si podelime. Akale rezultatija tumačinas sar rezultat neravnomerno uticaj romane politikengo po različite pripadnikura romane zajednicake. Ande akava istraživanje na primećisajle značajne razlike ande odgovorura kod ispitanikura sa majbaro thaj majcikno stepen obrazovanja, niti kod majterne thaj majphure ispitanikura.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Trito tvrdnja glasil: „Romane politike dovedisarde dži unapređenje ande oblast obrazovanja.“ Sa akaja tvrdnja složisajle čak 116 ispitanikura, na složisajle 44, a odgovoro „na džanav“ dine 23 ispitanikura. Ajso značajno razlika ande odgovorura na čudil; ande naporura te unapredisarel pes položaj romane zajednicako, oblast obrazovanja najčešće ocenil pes sar jekh andar najuspešnije.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Štarto tvrdnja glasil: „Romane politike dovedisarde dži unapređenje ande oblast zapošljavanja.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 60 ispitanikura, na složisajle 90, a odgovoro „na džanav“ dine 32 ispitanikura. Akate šaj te zaključinas kaj politike zapošljavanja andine slabe rezultatija prema percepcija romane zajednicaki, so si ando skladu sa but izveštajura po akaja tema.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Pandžto tvrdnja glasil: „Romane politike dovedisarde dži unapređenje ande oblast stanovanja.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 39, na složisajle 101, a odgovoro „na džanav“ dine 44 ispitanikura. Ande oblast stanovanja thaj infrastruktura, ande posledne 20 berša sas najmanje pomakija. Podstandardna romane naselja i dalje si neuređime, bi električno energija, bi pijaća pani thaj bi kanalizacione priključkura. Ande posledne nekobor berša civilno društvo pokrenisarda inicijativa za legalizacija održive romane naseljengo, ali konkretne rezultatija i dalje naj.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Šovto tvrdnja glasil: „Romane politike dovedisarde dži unapređenje ande oblast zdravstvo.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 54, na složisajle 86, a odgovoro „na džanav“ dine 40 ispitanikura. Iako uvođenje zdravstvene medijatorkenđo si jekh andar najuspešnije projektura ande naporura te unapredisarel pes položaj romane zajednicako, dostupnost zdravstvene zaštitake thaj diskriminacija dikhavena pes ande odgovorura save akate dobindam.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Eftato tvrdnja glasil: „Romane liderura izgubisarde kontakto sa zajednica.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 101, na složisajle 26, a odgovoro „na džanav“ dine 53 ispitanikura. Osim so romani zajednica ando najbaro mero složinel pes po akava pitanje, baro broj odgovorengo „na džanav“ isto vakerel ande korist akale zaključkosko. Sama činjenica kaj ispitanikura dine odgovoro „na džanav“ sikavel amenge kaj zajednica naj ando dovoljno kontakto sa okolenđe save la predstavljinen.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Ohtoto tvrdnja glasil: „Političke partije interesujinen pes za romani zajednica samo neposredno anglal izborura.“ Sa akaja tvrdnja složisajle čak 147 ispitanikura, na složisajle 20, a odgovoro „na džanav“ dine 18 ispitanikura. Akaja si tvrdnja savjasa složisajlo najbaro broj ispitanikengo, so amenge jasno vakerel palo tretmano savo romani zajednica dobijil taro političke stranke. Narativo savo prati akaja tvrdnja si ajci pervazivno, so amaro upitniko i potvrđil, kaj slobodno šaj te lel pes sar dokaz akale pojavako. Romani zajednica perceptuil pes taro političke partije sar jeftino glasačko telo, a predizborne obećanja po pravilo ačhona samo odova — obećanja.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Enjato thaj poslednjo tvrdnja glasil: „Ande Srbija naj politička volja te rešinen pes problemura romane zajednicake.“ Sa akaja tvrdnja složisajle 126, na složisajle 24, a odgovoro „na džanav“ dine 32 ispitanikura. Andar akala odgovorura jasno šaj te zaključinas kaj percepcija romane zajednicaki si kaj ande Srbija naj politička volja te unapredisarel pes položaj romane zajednicako.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Ando nastavak istraživanja, ispitanikurenđe postavisajlo pitanje po savo način birinen savi partija ka den pengo glaso. Ande akava pitanje dija pes štar ponudime odgovorura, sa mogućnost te dopišil pes odgovoro te ponudime odgovorura naj ando skladu sa odgovoro ispitanikosko. Odgovorura save ponudisardam si:
a) Prema predizborne obećanjenge;
b) Prema lične uverenjenge;
c) Prema političko programo savo stranka ponudil;
d) Prema obećanjenge palo lične usluge te određena stranka osvojil vlast;
e) Drugo.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Andar grafikono upral, šaj te dikhas kaj većina ispitanikengo (56,1%) phenel kaj izbor avel andar lična uverenja. Sledeći odgovoro sa 19,6% si prema političko programo savo stranka ponudil. Andar akala duj odgovorura šaj te zaključinas kaj romani zajednica rodil interakcija sa političke partijenca thaj kaj romani zajednica mangel te kerel informisime izbor. Odgovoro po pitanje da li odova zaista i dogodisarel pes ovlas tema posebno istraživanjaki.
Sledeći najzastupljeniji odgovoro sa 14,8% si „drugo“. Akate dobindam odgovorura sar: „na glasav“; „bojkotujiv sa izborura“; „savoro si čora“; „glasosardemas za varesavi romani partija“. Andar akava zaključinas kaj isi kotor zajednicako savo si nezadovoljno trenutna politička situacijasa ande Srbija, thaj so si posebno značajno, romani zajednica rodil romani partija za savi bi glasosarda.
Poražavajući rezultato si kaj čak 50,8% ispitanikengo odgovorindas sa DA po pitanje: „Da li tumenge vareko ponudisarda loven, a zauzvrat rodilas te glasinen za određena partija?“ Odova potvrđil tvrdnja kaj političke partije targetirinen romani zajednica sar potkupljivo glasačko telo, koristindoj lako bilačho socio-ekonomsko položaj.
Kroz akava istraživanje manglam te džanas so si potrebno te bi romane političke partije ovenas majlačhe, pa sledeće pitanje sas upravo odova. Ande pitanje ačhadam ispitanikuren sloboda te upišinen pengo odgovoro, te bi odgovorura ovenas so potpuneder. Te bi analizirisardam akala podatke, odgovorura podelisardam ande nekobor kategorije:
a) Terne, obrazovime thaj nekorumpirime Roma thaj Romnje (25,1%);
b) Ujedinjenje zajednicako (20,7%);
c) Zaustavljanje korupcijako (17,2%);
d) Nezavisnost taro većinske političke partije (7,9%);
e) Buti sa romane zajednicaja (9,4%);
f) Roma thaj Romnje po thana kote donosinen pes odluke (8,3%);
g) Drugo (11,4%).
Po akava pitanje odgovorine ukupno 172 ispitanikura, sar ando sledeći grafikono:
[Grafikono/slika ačhol akate]
Ande kategorija „drugo“ grupisajle odgovorura bi statističko značaja.
Odgovorura ande kategorija b prethodno pitanjako dodajinen validnost sledeće pitanjake savo glasil: „Savo si najbaro problemo andar savo romani zajednica naj organizovime?“ Ande akava pitanje sas moguće te obeležil pes majbut odgovorura, a takođe ačhadi si mogućnost te dopišil pes odgovoro te ponudime na odgovaril.
Nepoverenje romane zajednicako ande romane političke liderura izabrisarde čak 88 ispitanikura (46,3%), a ande direktno veza sa odova, 86 ispitanikura (45,3%) izabrisarde odgovoro „Neorganizovanost romane partijengo“. Akala duj odgovorura anen amen dži sledeće zaključkura: romani zajednica si svesna kobor si politička participacija važna ando postizanje ravnopravnosti ande jekh društvo; romani zajednica si svesna uloga legitimno liderstvo ande jekh pokreto za manušikane hakaja; thaj romani zajednica isi la jasno ideja ande savo pravco trubul te džan promene ando romano pokreto ande Srbija.
Odgovoro „Nedostatak ideologija savi jasno sikavel pravac romane politikako“ dija 75 ispitanikura (39,5%). Akava validiril rezultatija prethodne kotora akale upitnikoske, kote ispitanikura phenena kaj romane liderura izgubisarde kontakto sa zajednica. Te jasna ideologija i postojil, poruka na resel dži zajednica. Andar sa akava zaključinas kaj ando romano pokreto postoje problemura save zajednica jasno identifikuil.
Što se tiče spoljašnje uticajura po romano pokreto, odgovorura „Uticaj većinske partijengo po romane partije“ thaj „Sistemska korupcija“ izabrisarde 69 ispitanikura (36,3%), odnosno 75 ispitanikura (39,5%). Percepcija zajednicaki si i akate but jasna: trubul te menil pes i sistemi ando savo romano pokreto živinel, te bi situacija promenisajli po majlačhe.
Odgovoro „Drugo“ izabrisarde 19 ispitanikura (10%). Sar akala odgovorura uglavnom spadinen ande varesavi andar upral navedime kategorije — slaba komunikacija sa obične manušenca; na sam složne; svako kerel za peste; naj sloga — akate len na analizirasa posebno.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Poslednjo pitanje ando upitniko glasil: „So trubul te dogodisarel pes te bi romani politika dija majlačhe rezultatija za romani zajednica?“ Ande akava pitanje na sas ponudime odgovorura, nego rodilam taro ispitanikura te korkore upišinen pengere odgovorura. Te bi analizirisardam odgovorura, kreirisardam nekobor kategorije prema dobindime odgovorura:
a) Iskorenjenje korupcijako;
b) Avelipe terne thaj obrazovime liderengo;
c) Ujedinjenje romane zajednicako;
d) Majbari politička participacija romane zajednicaki;
e) Implementacija strateške dokumentengo;
f) Drugo.
Statistički najznačajnije odgovorura spadinen ande kategorije b thaj c: avelipe terne thaj obrazovime liderengo sa 17,9%, thaj ujedinjenje romane zajednicako sa čak 35,7%. Telal kategorija „drugo“ spadinen odgovorura save si statistički zanemarljive, sar i odgovorura tipa „na džanav“ ili „čudo“. Aver kategorije rasporedime si prema grafikono telal.
[Grafikono/slika ačhol akate]
Zaključko
E Roma si ando najbaro mero isključime andar procesi jednaka participacijako ande javne pitanja. Taro devedesete berša donosinen pes različite strategije thaj preporuke save, uz cikne razlike, pristupinen pitanjenge e Romengo thaj Romnjengo. Odova so lenđe si zajedničko si kaj na nudinen konkretne rešenja romane problemengo, a te akala rešenja i nudinen pes, autorura žalinen pes kaj nigde na predviđaju pes sredstva za realizacija akale rešenjengo. Po nivo lokalne vlasti ili državne birokratijako, na primer, na kerel pes khanči te barjol broj e Romengo save bi ovenas uključime ando funkcionisanje akale institucijengo.
Položaj e Romengo šaj te opisil pes sar društveno marginalno, sa prisustvo sistemsko rasizmo savo nadležne institucije značajno tolerisinen thaj kojem pristupinen sar „uobičajeno“ pojava. Uzrokura akale stanjeske trubul te rodinen pes i andar romani nacionalno manjina, ali pre svega ande nepristupačne institucije save si osnovime zakonenca thaj strategijenca po „insistiranje“ međunarodno okruženjako, thaj lenđi neprimerena implementacija na dovodil dži trubujimo nivo pozitivne promene.
Odova za posledica isi nemogućnost zadovoljavanja i egzistencijalne potrebe — stanovanje, lečenje, materijalna sigurnost thaj zapošljavanje — thaj inkluzivne potrebe — obrazovanje, informisanje thaj društveno aktivizam. Po ajso način razvijinen pes razne frustracije pe save pripadnikura romane zajednicake reagujinen: povlačenjem, konformiranjasa, „inovativne pobune“ kroz angažmano ando civilno društvo.
Definitivno, konteksto savo stalno menil pes predstavljil neve izazovura pe save romano liderstvo našti te odgovoril. Naj inkluzivne thaj efektne modelura vođstva za majbut sar 500.000 Roma ande Srbija. Nacionalne thaj lokalne javne institucije na predstavljinen romane interesura. Značajno broj e Romengo save glasinen si telal uticaj darako, nasiljako thaj manipulacijako sar posledica izborno prevarako. Shodno odoleske, e Roma si najnereprezentovanija nacionalno manjina, odsutna andar lokalne thaj nacionalne procesura donošenja odlukengo, thaj odluke save utičinen po lende si donesime nelegitimno.
Srbija na kerda značajno progres za Roma, osim limitirime progreso ando obim thaj uticaj. Makro trendura ciknjisarde interes thaj prioritetura za Roma, sa but političke partije save limitirinen demokratija thaj odbijinen jednakost thaj socijalno kohezija. Ande ajso klima, antiromane politike si pratime politička agenda savi odbijil te del podrška romane zajednicake. Uprkos varesave pokušajura međuresorne koordinacijake, NRIS i dalje nedostajinena vidljive rezultatija, suštinske političke inicijative thaj efikasno korišćenje javne thaj EU fondurengo.
Takođe, sar već navedisardam, ando februaro 2022. berš donesime si revidirime Strategija za socijalno uključivanje e Romengo thaj Romnjengo za periodo 2022–2030. berš. Ova strategija si donesime bi konsenzusosko, but NVO na učestvujisarde ando donošenje, a taro dives usvajanja naj dostupna ni po jekh sajto nadležne institucijengo. Odova vakerel ande prilog iznesime thaj katastrofalno stanjeske ande savo trenutno arakhel pes romani zajednica.
„Khanči palo Roma bi Romengo!“
Andar upitniko dalje šaj te zaključinas kaj romani zajednica smatril kaj trenutna romani politika na del rezultatija thaj kaj pe late utičinen but interne thaj eksterne faktorura: sistemska korupcija, uticaj većinske partijengo, nedostatak političke volje te rešinen pes problemura romane zajednicake, nelojalno liderstvo ande romani zajednica, nedostatak ternengo po romani političko scena thaj aver.
Takođe šaj te zaključinas kaj mišljenje romane zajednicako si kaj o them na kerel dovoljno thaj kaj politike prema romane zajednica, iako dine varesave rezultatija, na kerde dovoljno ande posledne duj decenije. Sar teme obrađime akale analizasa si izuzetno važne za romani zajednica thaj romano političko pokreto, smatras kaj dodatne istraživanja ande akala oblasti si neophodne, te bi buduće akcije planirisajle po so majlačho način.
Fusnote
[2] http://arhiva.rik.parlament.gov.rs/latinica/arhiva-izbori-za-narodne-poslanike-2008.php