Strateška dokumentura za unapređenje položaja romane zajednicako ande posledne duj decenije
Imajući ando dikhipe pharo položaj e Romengo thaj Romnjengo, save si najbut nastanime po prostoro centralne thaj jugoistočne Evropako, po inicijativa e Svetsko bankako, Fonda za otvoreno društvo thaj Evropske komisijako, periodo taro 2005. dži 2015. berš proglasisajlo Dekadom e Romengo. Dekada e Romengo predstavljisarda razvojno programo savo sas ciljesa te doprinesil majbrzemu poboljšimase socijalno-ekonomskog statusa romane populacijako thaj ciknjarimase lakere čororipasko. Potpisnice akale sporazumoske sas Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora thaj Makedonija, sar i Srbija.
Odova so Srbija svakako kontinuirano kerdža palo inkluzija e Romengo thaj Romnjengo si donošenje razne strateške dokumenturengo save isi len ciljo te poboljšinen status romane zajednicako. Sar Srbija ando 2008. berš sas predsedavajući them Dekadako e Romengo, oj po osnovo Zakonesko palo vlada ando 2009. berš dija thaj usvojisarda Strategija za unapređenje položaja e Romengo ande Republika Srbija. Palo isteko akale strategijako, ando marto 2016. berš usvojime si dujto strategija telal anav „Strategija za socijalno uključivanje e Romengo thaj Romnjengo za periodo 2016–2025. berš“, savi si revidirime ando februaro akale beršesko, sa vremensko važimasa taro 2022. dži 2030. berš.
Ciljo sa dži akana usvojime thaj donesime strateške dokumentengo si postavljanje osnova za unapređivanje položaja e Romengo ande Republika Srbija thaj ciknjarimasko razlikako maškar romani populacija thaj ostalo stanovništvo, sar i stvaranje osnova za identifikovanje thaj primena mere afirmativne akcijake, pre svega ande oblasti obrazovanja, sastipe, zapošljavanje, stanovanje thaj socijalna zaštita.
Palo odova kaj Vlada e Republikaki Srbijaki ando 2009. berš usvojisarda prvo Strategija, oj usvojisarda i but akcione planura ande oblasti obrazovanja, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, stanovanje, socijalna zaštita, medije, kultura thaj borba protiv diskriminacija.
But akcione planura sas kerde ando konteksto Dekada e Romengo 2005–2015. Što se tiče same realizacija, ando skladu sa razne izveštajura, a pre svega izveštajura e Evropske komisijako palo napredak e Srbijako, pomakija thaj poboljšanja statusa romane zajednicako sas, ali na dovoljno. Iz berš ando berš zaposljavime si sve majbaro broj asistentura romane nacionalnostake, koordinatorura romane nacionalne pripadnostake, zdravstvene medijatorura; obezbedime si ograničime broj stipendijengo andar državno budžeto thaj budžeto Vojvodinako za srednjoškolcura thaj studentura; usvojime si Zakon palo nacionalne savetura.
Prema zaključkura taro trito seminaro palo Roma, održime ando juno 2015. berš, ostvarime si lačho napredak palo evidencija građanengo, s obzirom kaj ando 2012. berš usvojime si izmene Zakoneske palo vanparnično postupko, save but pripadnikurenge romane nacionalne manjina omogućisarde lokheder, majbrzo thaj pojednostavljeno postupko naknadno upisoskoro ande matične knjige bijandimasko. Ande sa aver oblasti napredak sas sporo thaj nejednako. Naknadna registracija neprijavime građanengo dovedisarda dži pad brojesko „pravno nevidljive manušengo“.
Odova so generalno predstavljisarda problemo si kaj izvori za sprovođenje akcionih planurengo po nacionalno thaj lokalno nivo, save pratisarde strategija, sas izuzetno cikne, sar so si slučaj i akana, a vlade si ando baro mero oslanisajle po donatorska pomoć.
Dakle, što se tiče prvo Dekada e Romengo, nesporno si kaj na dija određene rezultatija — stavo savese suprotstavisajle „zvanične“ predstavnikura e Romengo ando Sekretarijato za romani nacionalno strategija pri Ministarstvo za manušikane thaj manjinske hakaja, sar i čelnikura andar kancelarija Liga za Dekada e Romengo. Ipak, činjenica si kaj naj ni jekh precizno javno izveštajo palo ostvarime napredak ande Dekada e Romengo.
Te razmatrinas uključenost e Romengo po nivo retorika e Vladaki thaj romane civilno društvako, opšto utisako si kaj palo Roma vakerel pes samo ando smisao projektengo thaj sporadične merengo, ali na ando smisao programengo thaj integrisane politike.
Vlada e Republikaki Srbijaki istaknisarda kaj ando toku prvo Dekada e Romengo postignime si određene rezultatija ande veza sa trajno unapređenje položaja e Romengo thaj Romnjengo, thaj odova: izmenenca Zakoneske palo vanparnično postupko omogućime si naknadno upis činjenice bijandimasko manušenge save na sas upisime ande matična knjiga bijandimaski, thaj propisime si postupko za ostvarivanje akale hakajesko; barjardo si obuhvat romane čhavorengo ande osnovno obrazovanje thaj ustanovime si afirmativne mere kana upisinen pes učenikura thaj studentura romane nacionalnostake ande srednje škole thaj fakultetura; poboljšime si pristup ostvarivanju pojedine hakajengo andar uvođenje predstavnikengo e Romengo thaj Romnjengo ando proces ostvarivanja javne politike — pedagoške asistentura, zdravstvene medijatorke, koordinatorura za romane pitanja.
Uprkos odoleske, glavne prepreke za socijalno-ekonomska integracija e Romengo thaj Romnjengo na uklonisajle thaj na stvorisajlo potpuno normativno osnovo za sprovođenje dugoročne mere ciknjarimasko čororipasko thaj ostvarivanje suštinska jednakost građanengo thaj građankengo romane nacionalnostake, so sas ciljura „Strategije za unapređivanje položaja Roma 2009–2015“.
Zbog odoleske usvojime si „Strategija za socijalno uključivanje Roma za periodo 2016–2025. berš“, zajedno sa akciono plano. Osnovno razlog za donošenje Strategijako si stvaranje uslovura za lenđi socijalno uključenost — ciknjarimasko čororipasko thaj suzbijanje diskriminacija e Romengo thaj Romnjengo, odnosno stvaranje uslovura za puno pristupo ostvarivanju manušikane hakajengo manušenge romane nacionalnostake. Paš odova, razlogura andar save donesime si akaja strategija proizašle si andar potreba te stvarinen pes preduslovura za ostvarivanje pomenime strateške ciljengo.
Palo odova kaj Strategija usvojime si, uspostavime si telo za praćenje lakoro sprovođenje, ali odova isto telo retko sastajisajlo, so predstavljisarda baro problemo. Strategija imas pandž ključne oblasti po save trebujas te kerel pes buti, a save si ključne za poboljšanje položaja romane zajednicako: stanovanje, obrazovanje, zapošljavanje, sastipe thaj socijalna zaštita. Akala oblasti navodno predstavljinen prepreka za inkluzija romane nacionalne manjina ande Srbija.
Ando toku peske šovberšesko mandato, Strategija dija samo simbolične rezultatija, ali but majbut sas neispunjime zacrtane ciljura, so i dalje ando baro mero utičil po bilačho položaj romane zajednicako.
Što se tiče oblasti obrazovanja, prema Izveštajo e Evropske komisijako palo napredak e Srbijako taro 2020. thaj 2021. berš, barjardo si broj romane učenikengo save koristisarde stipendije, a ukupno 2220 romane učenikura upisime si ande srednje škole ando 2018/2019. berš, ando poređenje sa 1969 učenikura ando 2017/2018. berš. Međutim, stopa napuštanja školako i dalje si bari, posebno kana si ando pitanje čhaja romane nacionalnostake. Trubul te bavinas amen segregacijasa ande obrazovanje. I dalje si but cikno obuhvat romane čhavorengo ande predškolsko obrazovanje; samo 9% romane čhavorengo phiren ande vrtićura. Procento okolenđe save završinen tercijarno obrazovanje i dalje si izuzetno cikno, naime 1% ando poređenje sa 16% neromane stanovništvosko. Romane učenikura si i dalje prezastuplime ande specijalne škole (18%) thaj odeljenja (35%).
Istraživanje savo ORS sprovodisarda ando februaro 2022. berš sikavel kaj romani zajednica dikhel oblast obrazovanja sar oblast savi najbut napredoisarda ande posledne duj decenije. Čak 63,3% ispitanikengo složisajlo sa tvrdnja kaj romane politike dovedisarde dži unapređenje ande oblast obrazovanja.
Ando vreme pandemija bolesti COVID-19, romane čhavora, uglavnom andar neformalna naselja, imas problemo sa pristupom tehničkim preduslovura za učestvovanje ande onlajn obrazovanje. Prelazak taro obrazovanje po tržište butjako posebno si izazovo za terne Roma.
Lokalne mobilne timura, prema izveštajura, terenske aktivnostenca podsticajisarde nezaposlime Romen te registrujinen pes thaj te učestvujinen ande aktivne mere zapošljavanja. Međutim, cikno nivo obrazovanja ačhilo ključna prepreka zapošljavanju. Neformalno zapošljavanje si ando pado, ali i dalje si visoko maškar romani populacija, a jaz palo neformalno zaposljenje si najbaro ando regiono Zapadno Balkan.
Opis butjako za lokalne romane koordinatorura, pedagoške asistentura thaj zdravstvene medijatorura i dalje naj usaglašime thaj na postanisajlo sastavno kotor službengo lokalne samouprave. Paš odova, e Roma si i dalje nedovoljno zastupime ande državno uprava. Evropska komisija taro 2018. berš thaj ande svako naredno izveštajo ističil kaj naj Roma thaj Romnje ande javno uprava thaj kaj pe odova trubul te kerel pes buti.
Amaro pokreto pokrenisarda inicijativa po akava pitanje. Predsedniko e Republikako Srbijako dija obećanje kaj 100 Roma thaj Romnje ka oven zaposlime ande državno uprava, ali pomakija i dalje naj. Već pomenime istraživanje i akate sikavel slaganje percepcijako romane zajednicako sa zvanične podatkenca: sa tvrdnja kaj romani politika dovedisarda dži unapređenje ande oblast zapošljavanja složisajlo samo 31,5% ispitanikengo.
Što se tiče oblasti stanovanja, situacija si faktički bi pomako, sa samo simbolične rezultatija zahvaljujući aktivnostenge međunarodne organizacijengo, pre svega Evropske komisijako, UNOPS-ako, HELP-ako, UNDP-ijako thaj KPMG-ako. Ali avilo dži pandžberšesko kašnjenje ando usvajanje nacionalne stambene strategijako ando skladu sa Zakono palo stanovanje taro 2016. berš.
Skoro 20% stanovništvosko mapirime romane naseljengo naj pristupo ili isi len neredovno pristupo po bezbedno pani za pijenje. Upral 55% stanovništvosko akale naseljengo uopšte naj pristupo ili isi len neredovno pristupo po kanalizaciona mreža, a 14,5% stanovništvosko mapirime romane naseljengo uopšte naj pristupo ili isi len neredovno pristupo po električna energija. Akala nedostaci pogoršime si sa pandemija bolesti COVID-19.
Legalizacija romane naseljengo, sar so rodil pes ande Poznanjska deklaracija, trubul te tretiril pes sar prioritet. I dalje dogodinen pes prinudne iseljavanja, so naj ando skladu sa Zakono palo stanovanje. Akava zakono trubul efikasno te sprovodil pes, posebno odredbe save propisinen stambena podrška thaj postupko za preseljenje neformalne naseljengo.
Takođe, amaro istraživanje sikavda kaj javno mišljenje smatril kaj ande posledne 20 berša sas najmanje pomakija ande akaja oblast. Podstandardna romane naselja si i dalje neuređime, bi električna energija, bi pijaće pani thaj bi kanalizacione priključkura. Ande posledne nekobor berša, civilno društvo pokrenisarda inicijativa za legalizacija održive romane naseljengo, ali konkretne rezultatija i dalje naj. Rezultatija istraživanjake sikavena kaj samo 20% ispitanikengo složil pes sa izjava kaj romane politike dovedisarde dži unapređenje ande oblast stanovanja.
Što se tiče lične dokumentura, save si osnovo za ostvarivanje osnovne Ustavosa zagarantime hakajengo, pomakija isi. Većina e Romengo thaj Romnjengo ande Srbija isi len lične dokumentura. Rešenje savo Ministarstvo unutrašnje poslova, Zaštitniko građanengo thaj UNHCR osmislisarde te bi omogućisajli prijava prebivališta manušenge save naj len zvanična adresa, kroz prijava ande centrura za socijalno buti, dovedisarda dži odova kaj majbut Roma prijavinen prebivalište. Odova si rezultato prema izveštajura, ali prema situacija taro tereno upravo MUP si odova savo kočil akava proces, andar so naj regularno prebivalište ande neformalna naselja, thaj većina, posebno interno raseljime manuša, našti dobinena dokumentura. Zbog odoleske romani zajednica si onemogućime te ovel la zdravstveno osiguranje thaj socijalna zaštita.
Institucija Poverenikoski dija određena preporuka MUP-ese sar ande akala postupci trebujas te postupinen, s obzirom kaj i razne strateške dokumentenca save Vlada dija ukazime si po problemo savo isi romane zajednicake andar življaripe ande neformalna naselja. Nadisaras kaj MUP ando so majskorije vreme ka postupil prema akale preporukenge, andar so averčhane kršinen pes odredbe najvišego pravno akto, Ustavo, ande pogledu osnovne manušikane hakajengo, save si romane zajednicake po akava način onemogućime, sar so si pravo po zdravstvena zaštita.
Prema amare istraživanjese, mišljenje ispitanikengo si kaj, iako uvođenje zdravstvene medijatorkengo si jekh andar najuspešnije projektura ande naporura te unapredisarel pes položaj romane zajednicako, dostupnost zdravstvene zaštitake si izuzetno cikni, i andar bari stopa diskriminacijaki, i andar neposjedovanje lične dokumentura save onemogućinen korisnikuren zdravstvene zaštitake po besplatno zdravstveno osiguranje.
Zaključko
Nalazi thaj izveštajura andar periodo anglal koronaviruso sikavena neadekvatnost džuvdipaske uslovengo ande podstandardna romane naselja ande Srbija, čije stanovnikura suočinen pes sa nedostatko pristupako osnovna infrastruktura thaj komunalne usluge — struja, čisto pijaće pani thaj kanalizacija — obrazovanje, zdravstvene usluge, održive izvori prihodengo thaj aver. Pojava koronaviruso dodatno doprinesisarda barjarimase ranjivosti, i ande pogledu zdravstvene, i ande pogledu socijalno-ekonomske rizikura.
Za primena Strategijake za socijalno uključivanje e Romengo thaj Romnjengo za periodo 2016–2025. berš, ando juno 2017. berš donesime si akciono plano za periodo 2017–2018. berš, dok akciono plano za periodo 2019–2020. berš uopšte na donesime si. Za donošenje akciono planosko predviđime si kaj ande leste učestvuil romani zajednica, savi najlačhe džanel so si lakere potrebe, ali oj, sar šaj dikhlem, isključime si andar odova proces.
Za ostvarivanje strategijako, ali i za ukupno integraciono kapaciteto, izuzetno si važno po savo način društvo thaj institucije reaguinen po afirmativne mere savenca e Romengo thaj Romnjengo del pes podrška te prevaziđinen prepreke ande veza sa pristupom hakajenge. Ali dži akana sam svedokura kaj društvo burno reaguinel, smatrujindoj romani zajednica zaštićime „parne medvedura“ thaj kaj po akava način lel pes vareso so pripadil lende, zarad interesengo romane zajednicake — so uopšte naj slučaj.
Slučajura diskriminacijake si sve majbut, i taro većinsko stanovništvo, i taro nadležne institucije, a posebno taro medije save sve češće, bez obzira po osude thaj kritike, po najbilačho moguće način etiketirinen romani zajednica, širindoj ajse rasno, versko thaj nacionalno mržnja thaj netrpeljivost. Po slučajura diskriminacijake e Romengo thaj Romnjengo ande medije, nadležno regulatorno telo za elektronske medije na reaguil, na pokrenil postupke ni po službeno postupko, ni po privatne prijave. Ocena e Evropske komisijako palo Regulatorno telo si kaj odova telo trubul te ovel nezavisno thaj kaj i dalje naj sposobno te kontroliše thaj sankcioniše pružaoce medijske usluge palo programsko sadržaj savo plasirinen javnosti.
Andar sa navedime jasno šaj te dikhel pes kaj isi cikne pomakija, ali izuzetno nedovoljne te bi romane zajednicake poboljšisajlo položaj. Subjektivno osećaj si kaj sve majbut nazadujil pes palo integracija thaj kaj čak stagnacija si izuzetno blaga lav. Po sa akaja situacija, Vlada e Republikaki Srbijaki odgovorila sa nevo revidirime Strategija za socijalno uključivanje e Romengo thaj Romnjengo za periodo 2022–2030. berš, savi si donesime bi konsenzusosko. But NVO na učestvujisarde ando lakoro donošenje, a taro dives lakere usvajimasko oj naj dostupna ni po jekh sajto nadležne institucijengo. Odova vakerel ande prilog iznesime thaj katastrofalno stanjeske ande savo arakhel pes romani zajednica.
Dokumentura samo donosinen pes, a značajno pomako naj. Odova so si takođe zanimljivo si kaj percepcija romane zajednicaki poklapil pes sa izveštajura, kana vakeras palo efektura strateške dokumentengo thaj državne politikengo za Roma thaj Romnje. Odova vakerel amenge kaj ande romani zajednica postojil jasna ideja po save oblasti trubul dodatno te kerel pes buti, save mere na ka den rezultatija thaj so si odova so amenge nedostajil te bi dobindam želime rezultatija. Zato si neophodno kaj Roma thaj Romnje te oven po thana kote donosinen pes odluke, posebno odluke save tičinena pes romane zajednicake, sar i te oven uključime ande realizacija sa ajse akcijengo.
Nažalost, pomakija isto na ka oven dži kote „kupovina glasova“ si prisutna sar opšta pojava ande Republika Srbija, kote najčešće političke partije targetirinen romani zajednica zahvaljujući lakere phare ekonomske situacijake. Pe odova apsolutno na reaguil pes, iako odova predstavljil krivično delo savo samo dovodil dži ispoljavanje mržnje thaj netolerancija većinsko thaj aver narodengo prema Romengo thaj Romnjengo. Za nameštene izborne pobede većinsko narodo okrivljuje e Romen, a suština si kaj za akaja pojava si krivo čitavo sistemi, savo po ajso način zloupotrebljil socijalno situacija najsiromašnijego thaj najranjivijego kotora stanovništvosko kroz ucene thaj pretnje, thaj ajse onemogućil romane zajednicake te barjarel peski samoorganizacija.