So prethodilas e Dujto svetsko maripnaske
Daniel si sociologo katar Niš thaj studento e Barvalipe Akademijako. Vov već angleder pisindas pe tema e stradanjako e Romenengo ando Dujto svetsko maripen.
Katar januari 1934. berš, e Roma bičhalde si ande logoria Dahau, Dieselstrasse, Sachsenhausen, Marzahn thaj Vennhausen, kaj sas sterilisime injekcijasa vaj kastracijasa. Ando septembro 1935. berš, ando Nirnberg usvojime si duj zakonia palal “zaštita e nemačko ratesko thaj nemačko častako”, savenca e Nemcenge zabranisardo si te prandinen pes e Jevrejenca, e kale manušenca thaj e Romenca.
Po naredba e SS Reichsführer-o thaj šerutne e nemačko policijako, Heinrich Himmler, ando 1938. berš, ando Rajhosko kriminalno policijsko uredo ando Berlin, osnovisardo si centralno uredo vašo upravljanje thaj koordinacija e registracijaki thaj progonosko e Romenengo. Ando decembro, Himmler izdas osnovno uredba palal “rešavanje e ciganskog pitanjako pe osnovi rase”, e ciljosa te arakhel pes “konačno rešenje e ciganskog pitanjako”.
Dži agor e Dujto svetsko maripnasko, Uredo vašo istraživanje rasne higijene, savo imalas zadatko te registruil e Romen, pripremisardas oko 24.000 “rasno-stručne mišljenja”. Akala mišljenja služisarde sar osnovo vašo deportacija ande centria e mudardipnasko.
Zadacia vašo rešavanje “ciganskog pitanjako”, Minhen, 1840.
Ando 1940. berš, po Himmlereskiri naredba, počnisajli deportacija cele familijengo katar Nemačka ande okupisardo Poljsko: “Prvo transporto e Ciganianca, sa 2.500 manuša, ka krenil sredinom maja.” Ande radne logoria, sar vi ande geta, e Roma sas primorime te keren bući ande nemoguće uslovia. Moraline te nosin posebna identifikaciona dokumentia vaj traka označime e slovesa Z, sar Zigeuner.
Sistematsko masovno streljanje e Romenengo počnisajlo ando 1941. berš ande okupisardo Sovjetsko Savezo thaj ande aver okupisarde teritorije Jugoistočno Evropa. Mobilno jedinica vašo mudardipe, takozvano Einsatzgruppe, raportiril katar Krim: “Cigansko pitanje si rešime.”
Oko 5.000 Roma deportisarde si katar Burgenland ande Austrija ando geto Litzmannstadt ande okupisardo Poljsko, kaj majbut sar 600 mule. Okola save preživisarde sas gasisarde ande posebno opremime kombia ando centar vašo mudardipe ando Chelmno, ando januari 1942. berš.
Paše Smolensk, pe jekh farma, oko 1.000 Roma sas streljime thaj dživde zakopime ande jekh dives. Ande Grčka, vašo svako mulo Nemco, mudarde si 50 Roma. Ande Hrvatska, maškar 80.000 thaj 100.000 Roma mule ando logoro Jasenovac. Procenil pes kaj ando Jasenovac e Roma najbut stradisarde katar e ustaše.
Palal naredba “Auschwitz Erlass”, savi Heinrich Himmler izdas po 16. decembro 1942. berš, ando februari počnisajli deportacija oko 23.000 Roma katar sa i Evropa. Lengoro odredište sas centar vašo mudardipe Auschwitz-Birkenau, savo e SS akharda “cigansko logoro”. Ande nekobor čhona, majbut lendar mule katar bokh, nasvalipe vaj nasilje e SS-o. But čhave mule sar žrtve e eksperimentengo e doktorosko Josef Mengele.
Pe rjat maškar 2. thaj 3. avgusto 1944. berš, ande rane sabahutne časovia, 2.897 Roma ando Auschwitz sas mudarde thaj kremisarde ande masovno akcija savi akhardol Zigeunernacht, odnosno “Ciganska noć”. Po 26. septembro, još 200 Roma, najviše čhave, bičhalde si katar Buchenwald ando Auschwitz, kaj duj kurke kasnije sas ugušime gasosa.
Holokausto na ačhilo odjednom. Sa akava prethodilas Holokaustoske, savo realno moglo te očekuil pes. Ando periodo katar 1500. dži 1800. berš, nemačke vlasti usvojisarde majbut sar 150 zakonoria, naredbe, objave thaj uredbe save, zajedno e književne opisenca e Romenengo sar špijunia, Egipćania, izdajnikia e hrišćanstvoske, čora thaj nosilacia kuge, ograničisarde manušikane čačipena thaj slobode.
Pe nesavo način, Holokausto sas agor jekhe dugone procesosko propaganda, mržnja thaj teroro kontra Roma thaj Jevreja. Holokausto si planisardo pokušaj te fizički mudarel pes svako član ciljano etničko, nacionalno vaj “rasno” grupo. Gova sas namerno thaj sistematsko uništavanje Jevreja, Roma thaj “nepoželjne” katar nacističko Nemačka thaj lakere saradnikia maškar 1933. thaj 1945. berš.
Sar neko moglo te kerel gova? Savo brutalno bi-manušikanipe trubul te ovel ando manuš te anel čhaven dži peć? Da li lengere motivia sas vera ande Nemačka, borba vaši Nemačka thaj mudardipe vaši Nemačka? Da li sas vera ande superiornost e Nemcengo thaj e Führer-eski, kaj zbog nacionalno ciljo šaj te mudaren gasavo baro broj manušengo?
Thaj ko si, andeopšte, e nacistia save ande sa dokumentia pominjin pes sar jedine krivcia vašo Holokausto?
Nemačko narodo alosardas e naciston — Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei — sar najbari partija ando Reichstag. Thaj gova duj droma. Ando 1933. berš, von dobisardine 43,9 procenti glasengo, so len kerlas najpopularnija nemačko partija. Palal meripen e predsednikosko Hindenburg, ando avgusto 1934. berš, Hitler raspisardas referendumo savesa nemačko narodo trubulas te odobril lesko preuzimanje e najviše vlasti. Majbut sar 88 procenti e populacijako glasinde vašo Führer.
Pe nemačke izboria ando 1936. berš, 98,8 procenti e nemačko populacijako podržisardas Hitleres. Gasavi podrška na zabeležisardi si ande istorija. Gova podrška avili odmah palal usvajanje e zloglasne thaj diskriminatorne Nirnberške zakonengo, save e Romenge thaj e Jevrejenge line manušikane čačipena. Thaj so si najgore, nemačko narodo ačhilo paš leste thaj paš leskere zločinia.
Zato Holokausto na sas samo zločin savo kerde e nacistia vaj jekh političko partija, nego zločin ande savo učestvuisardas celo društvo savo alosardas gasavi ideologija, podržisardas la, sprovodisardas naredbe mudari vladaće strukture thaj ćutindas anglal sa brutalne zločinia save ačhile.
Činjenica kaj Holokausto ačhilo na značil kaj gova sas sudbina thaj kaj našti te izbegnisajlo. Vov ačhilo zato kaj pojedincia, grupe thaj narodia alosardine thaj odlučisarde te deluin vaj te na deluin. But manuša ande nacističko Nemačka na podržisarde e ideje e nacistengo, ali na kerde khanči — osim kaj ačhile ćutljive posmatrača.
Bibliografija
– O Porrajmos: The Romani Holocaust, Ian Hancock
– The Forgotten Holocaust, Christian Bernadac
– Holokaust, publikacija Saveto e Evropako